Prihodi od doprinosa naglo padaju, evo šta čeka penzionere!

Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine s početkom jula mogu očekivati veće iznose na svojim čekovima. Riječ je o redovnom polugodišnjem usklađivanju penzija koje garantuje novi zakonski model, a Federalni zavod PIO/MIO i Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH otkrili su tačne detalje isplate i izazove s kojima se sistem suočava.

Detalji isplate julskih penzija: Evo novih iznosa

Nakon najnovijeg usklađivanja, iznosi ključnih kategorija penzija u Federaciji BiH izgledaće ovako:

• Najniža penzija: Skače sa dosadašnjih 666 KM na 706 KM.

• Zagarantovana penzija: Povećava se sa 842 KM na 892 KM.

• Prosječna samostalna penzija: Bilježi rast sa 851 KM na tačno 900 KM.

Iz Federalnog zavoda PIO/MIO podsjećaju da je zavod od 2020. godine u potpunosti prešao na trezorsko poslovanje, što znači da je Vlada FBiH zvanični garant isplate penzija, pa bez obzira na ekonomska kretanja, isplata julskih uvećanja nije upitna.

Upozoravajući podaci: Prihodi od doprinosa manji za 8 posto

Međutim, dugoročna održivost ovakvog rasta penzija pod velikim je znakom pitanja. Zbog istovremenih reformi – povećanja minimalne plate na 1.000 KM i drastičnog smanjenja stope doprinosa za PIO (sa 6% na 2,5%) – penzioni fond bilježi pad prihoda.

Zvanični podaci za prvih pet mjeseci 2026. godine pokazuju da su prihodi od doprinosa u prosjeku manji za oko 8% u odnosu na isti period prethodne godine. Suštinski efekti ovih zakonskih izmjena biće u potpunosti vidljivi tek krajem godine, ali pad prihoda jasno pokazuje da se baza aktivnih osiguranika ne širi dovoljno brzo da pokrije stalni rast penzija.

Evropski sindrom: Živimo duže, radimo kraće

Iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH ističu da penzijski sistem dugoročno ne može samostalno finansirati dva usklađivanja godišnje bez rasta zaposlenosti i plata. Ako ti parametri izostanu, razlika se mora pokrivati direktno iz budžeta.

Upozoreno je i na ozbiljan nesrazmjer u godinama uplate i godinama korištenja penzije. Trenutni zakonski minimum za ostvarivanje starosne penzije je 15 godina staža osiguranja, dok se zbog produženja životnog vijeka pravo na penziju u prosjeku koristi 20, 25 ili čak 30 godina.

Sličan problem imaju i druge evropske zemlje, pa tako primjera radi, susjedna Republika Hrvatska iz budžeta mora osigurati više od 60 posto sredstava kako bi uopšte isplatila penzije svojim građanima. Federacija BiH se polako kreće ka istom scenariju, gdje će stabilnost penzija sve više zavisiti od budžetskih injekcija, a sve manje od doprinosa radnika.

About The Author