Pogledajte kakvu opasnu igru Srbija igra oko presuđenog ratnog

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu pravosnažno je odbio zahtjev porodice i advokata Ratka Mladića da zbog teškog zdravstvenog stanja bude pušten na liječenje u Srbiju. Odluka suda ponovo je pokrenula oštre reakcije i rasprave o naslijeđu Haškog tribunala, ali i o pokušajima zvaničnog Beograda da izvrši politički utjecaj na rad ove međunarodne pravosudne institucije.

Predsjednica Mehanizma u Hagu, Graciela Gatti Santana, navela je u obrazloženju da je zahtjev razmatran isključivo kroz humanitarne okolnosti, ali da su uslovi u pritvorskoj jedinici i zatvorskoj bolnici u Ševeningenu maksimalnog kvaliteta te da se Mladiću pruža adekvatna njega koja ne narušava njegovo dostojanstvo.

Srbija koristi „Mandela pravila“ za pritisak na Vijeće sigurnosti UN-a

Srbija je proteklih sedmica pokrenula intenzivnu diplomatsku akciju prema Vijeću sigurnosti UN-a. Ministar pravde Srbije, Nenad Vujić, zatražio je od članica Vijeća da izvrše pritisak na Hag, pozivajući se na takozvana Mandela pravilaUN-a o humanom tretmanu zatvorenika, uz poruku da „kazna ne smije prerasti u osvetu“.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Murat Tahirović, u izjavi za medije oštro je osudio ove poteze Beograda, nazvavši ih vrhuncom političke beskrupuloznosti.

„Međunarodni ratni zločinac Ratko Mladić se pokušava porediti sa Nelsonom Mandelom. Od samog dolaska u Hag, Srbija pokušava da ga izvuče iz pritvora. Treba podsjetiti da je sam Mladić 2013. godine na suđenju zahvalio Tribunalu što mu je spasio život nakon što je u Srbiji preživio tri moždana udara dok se skrivao“, naglašava Tahirović.

Tahirović dodaje da je stav tužilaštva u Hagu oduvijek bio jasan – puštanje Mladića zbog navodnih zdravstvenih razloga u praksi bi značilo njegovo trajno puštanje na slobodu.

Udari na naslijeđe Haškog suda i pokušaj revizionizma

Prema riječima predstavnika udruženja žrtava, ovi pritisci su nastavak šire revizionističke strategije Srbije prema Bosni i Hercegovini i pokušaj rušenja pravnog naslijeđa Haškog tribunala, koji je ulogu Beograda definisao kroz Udruženi zločinački poduhvat (UZP).

Ukidanjem ili slabljenjem Mehanizma, kako navodi Tahirović, zaštitnici ratnih zločinaca vide priliku za oživljavanje velikodržavnih projekata, zbog čega je ključno da državni organi BiH pruže punu diplomatsku podršku radu suda u Hagu.

Istoričar Markovina: Cilj je pravljenje nacionalističke euforije u Srbiji

Da pozadina ove inicijative Ministarstva pravde Srbije nije humanitarnog karaktera, smatra i poznati istoričar i analitičar Dragan Markovina. On naglašava da zahtjeve ministra Vujića treba posmatrati isključivo kroz unutrašnjopolitičke potrebe režima u Beogradu.

„Vujić se živ slomio ne bi li ishodio puštanje Ratka Mladića na slobodu, formalno zbog lošeg zdravlja, a realno s krajnjim ciljem da Mladićeva smrt posluži kao poligon za masovni ispraćaj i još jednu nacionalističku euforiju koja bi dodatno skrenula pažnju javnosti s nepopravljive krize legitimiteta Vučićeve vlasti“, zaključuje Markovina.

About The Author