Ivica Puljić: Sarajevo mora promijeniti pristup Trumpovoj administraciji!

Dugogodišnji novinar i spoljnopolitički analitičar Ivica Puljić analizirao je trenutnu dinamiku odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine. Njegov osvrt dolazi u svjetlu odluke o produženju vanrednih mjera za region Zapadnog Balkana, što otvara pitanje kako će se nova politička postavka u Washingtonu odraziti na domaće političke prilike i strateške projekte.

Jedan od ključnih faktora u definisanju budućih odnosa, prema analizi, leži u pasivnosti kontinentalnih partnera. Puljić ocjenjuje da evropska neodlučnost direktno utiče na preispitivanje američke strategije i intenziteta njihovog angažmana na ovim prostorima.

“Evropska neodlučnost i odricanje Vijeća za implementaciju mira od vlastite dužnosti prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Države da ispitaju svoju ulogu u trenutnoj međunarodnoj prisutnosti u Bosni i Hercegovini”, rekao je.

U fokusu američkih ekonomskih i energetskih interesa izdvajaju se krupni infrastrukturni planovi, prije svega južna plinska interkonekcija, elektroenergetski kapaciteti i vazdušne luke. Ipak, naglašava se da realizacija ovih ideja još uvijek nailazi na ekonomske i proceduralne nepoznanice.

“Od svega toga znamo jedino da postoji ideja. Za sada nema finansijske konstrukcije, nema transparentnosti. Ali ima snažne povezanosti s Trumpovim režimom, što baš i ne ulijeva sigurnost s obzirom na ono što se događa unutar Amerike, ali i širom svijeta gdje Trump ima svoje prste”, kazao je.

Analizirajući globalni kontekst i specifičan stil vođenja politike aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trumpa, Puljić pravi jasnu distinkciju između odnosa prema stranim državama i modelima vladavine koji privlače pažnju Bijele kuće.

“Trump ne voli Rusiju, ali voli Putina. Taj način na koji Putin vlada, autokratski, željeznom rukom. To bi američki predsjednik volio”, rekao je.

Značajna promjena primijetit će se i u samoj diplomatskoj strukturi unutar State Departmenta. Upozorava se na smjenu generacija među američkim diplomatama, što direktno utiče na nivo razumijevanja specifičnih istorijskih i pravnih osnova na kojima počiva današnja Bosna i Hercegovina.

“Kongres ima potporno razumijevanje za situaciju u Bosni i Hercegovini, znaju što se događa, dok State Department ima svoju agendu. U Trumpovoj administraciji više nema nijednog diplomate iz takozvanog Dejtonskog razreda, koji su odlično poznavali ratnu i poratnu povijest BiH”, rekao je.

S druge strane, u analizi se navodi da su pojedini politički akteri iz Republike Srpske, poput Milorada Dodika i Željke Cvijanović, već prepoznali ove administrativne promjene i pronašli mehanizme za ostvarivanje uticaja u novim okolnostima.

“Milorad Dodik i Željka Cvijanović ispravno su procijenili da upravo na njih treba ciljati, najlakše i najbrže, naravno, ići preko novca. Dodik je i ranije lobirao, potrošio ogromne novce, ali nije ništa mogao učiniti, sada jest”, kazao je.

Kao ključni zaključak i preporuka za buduće djelovanje, navodi se da političko Sarajevo mora hitno promijeniti metodologiju komunikacije sa Washingtonom. Umjesto klasične diplomatije, akcenat bi morao biti stavljen na pragmatične, ekonomske i komercijalne odnose, naročito u kontekstu potencijalnog imenovanja novog ambasadora i razvoja namjenske industrije u Federaciji BiH.

“Političari u Sarajevu moraju razumjeti novu realnost, moraju mijenjati svoj pristup Trumpovoj administraciji, moraju više razmišljati kao poslovni ljudi, manje kao političari”, poručio je.

“To je velika prilika za entitet Federacija BiH, čiji su predstavnici kroz Ambasadu BiH u Washingtonu već nisu trebali, nego morali kontaktirati gospodina Johnsona, bez obzira što još nije potvrđena njegova nominacija u Senatu”, zaključio je Puljić.

https://www.youtube.com/watch?v=O-iU4nruTdI

About The Author