June 30, 2026

Ekskluzivne

Ekskluzive. Zanimljivosti. Zvijezde. Sve na jednom mjestu.

Američka diplomatija ne odustaje, evo ko je kandidat kojeg SAD želi vidjeti na funkciji!

Proces tranzicije na čelu Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ponovo se nalazi u fokusu diplomatskih krugova. Vijeće za provedbu mira (PIC) suočava se sa zadatkom pronalaženja zajedničkog jezika u vezi sa imenovanjem nasljednika Christiana Schmidta, nakon što raniji sastanci nisu donijeli neophodan konsenzus o personalnim rješenjima, ali ni o budućim mehanizmima djelovanja ove institucije.

U igri za preuzimanje ove važne diplomatske misije ostala su dva istaknuta imena iz evropskog diplomatskog kora. Italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi uživa snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država, a signali o spremnosti za podršku stižu i iz Evropske unije, uz određene reformske uslove. S druge strane, francuski diplomata Rene Troccaz ima podršku matične države i Velike Britanije, što ukazuje na kompleksne odnose i različite taktičke pristupe unutar samog Upravnog odbora PIC-a.

Evropski blok unutar Vijeća, prema analizama diplomatskih predstavnika, insistira na tome da fokus budućeg visokog predstavnika bude primarno usmjeren na procese evropskih integracija i ispunjavanje definisane agende 5+2. Poseban akcenat stavlja se na rješavanje pitanja državne imovine, što se vidi kao ključni zadatak koji aktuelni šef OHR-a nije priveo kraju. Takođe, evropski partneri predlažu optimizaciju budžeta i smanjenje broja zaposlenih u Uredu, uz transformaciju načina donošenja odluka. Predlaže se model po kojem bi upotreba bonskih ovlaštenja ostala na snazi, ali uz obaveznu prethodnu saglasnost Upravnog odbora PIC-a.

Paralelno se razmatraju i prelazna rješenja ukoliko se ne postigne konačan dogovor. Kao jedna od opcija pominje se mogućnost uvođenja privremenog rukovodioca institucije u statusu vršioca dužnosti, za šta se kao potencijalno rješenje navodi supervizor za Brčko distrikt Louis Crishock. Ipak, analitičari i medijski stručnjaci upozoravaju da takva pravna funkcija u izvornom dejtonskom sistemu ne postoji i da bi različite poruke koje stižu iz Vašingtona i Brisela domaći politički akteri mogli iskoristiti za dnevne političke ciljeve umjesto za sprovođenje neophodnih reformi.

Politički analitičari naglašavaju da je postizanje konsenzusa između SAD-a i Evrope ključno kako bi se suzio prostor za destruktivne politike i spriječilo osporavanje novog međunarodnog predstavnika. Ističe se da bi odlazak OHR-a prije potpunog ispunjavanja postavljenih uslova iz agende 5+2 mogao ugroziti stabilnost zemlje, dok bi njegovo zatvaranje u budućnosti trebalo biti isključivo rezultat jačanja domaćih institucija i napretka na evropskom putu.

Sam Christian Schmidt je u nedavnim istupima za austrijske medije potvrdio da pitanje imenovanja njegovog nasljednika ostaje otvoreno, napominjući da njegov mandat nema vremensko ograničenje, ali da postoji sugestija o ustupanju mjesta. On je ukazao na to da pitanje državne imovine direktno koči velike ekonomske i energetske projekte, te da nedostatak političke volje za kompromis i svjesno potenciranje etnonacionalnih narativa od strane političkih elita predstavljaju najveću prepreku za izgradnju funkcionalnog multietničkog sistema.

U kontekstu evropskih integracija, najavljen je i dolazak visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaje Kallas. Ova posjeta se realizuje u ključnom momentu kada se od domaćih vlasti očekuje preuzimanje odgovornosti i konkretan napredak u reformskim procesima, uz ranije ponovljene poruke Brisela da Bosna i Hercegovina može računati na stabilnu podršku na svom evropskom putu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.

About The Author