POSLJEDNJA ŠANSA: Ako odluka ne padne do ovog datuma – penzije ostaju iste

Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine konačno bi mogli osjetiti konkretno poboljšanje svog životnog standarda. Nakon dugog perioda upozorenja na sve teži materijalni položaj, najavljeno je značajno povećanje penzija koje bi trebalo obuhvatiti desetine hiljada korisnika penzionog sistema.

Već naredna isplata penzija trebala bi donijeti rast od 11,7 posto, što predstavlja jedno od najvećih jednokratnih povećanja u posljednjih nekoliko godina. U praksi to znači da će minimalna penzija, koja trenutno iznosi 599 KM, porasti na približno 668 konvertibilnih maraka.

Minimalna penzija prema 700 KM

Najavljeno povećanje ne bi trebalo biti i jedino tokom godine. Prema planovima, novo usklađivanje predviđeno je u julu, kada bi penzije dodatno trebale porasti za 6 posto. Ukoliko se ove mjere realiziraju, ukupno povećanje penzija u 2026. godini iznosilo bi oko 17 posto, a minimalna penzija bi do kraja godine mogla dostići iznos od približno 700 KM.

Ipak, iako najave bude optimizam, njihova provedba zavisi od jednog ključnog uslova – usvajanja izmjena i dopuna Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju (PIO). Iz Saveza udruženja penzionera Federacije BiH poručuju kako je sredina januara krajnji rok da Vlada Federacije ispuni preuzete obaveze i uputi zakonske izmjene u proceduru.

„Bez izmjena zakona nema automatskog usklađivanja penzija, a samim tim ni planiranog rasta“, upozoravaju iz Saveza. Ističu kako su penzioneri već dugo izloženi stalnom rastu troškova života, naročito cijena hrane, lijekova i komunalnih usluga. Kako navode, ne traže povlastice, već dostojanstven život nakon decenija rada i uplaćivanja doprinosa.

Adnan Delić: Neće biti smanjenja penzija

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić za Večernji list naglašava da svako buduće usklađivanje penzija ide isključivo u korist korisnika.

„Prijedlog novog Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju predstavlja jedno od najvažnijih reformsko-socijalnih rješenja koje trenutačno pripremamo. On donosi potpuno novu formulu usklađivanja penzija koja podrazumijeva kombinaciju rasta troškova života i rasta prosječne plaće, i to u omjeru koji je povoljniji za penzionere – 60% rasta plaće i 40% rasta potrošačkih cijena. Dakle, svako usklađivanje ide u korist korisnika, uzimajući u obzir onaj pokazatelj koji je povoljniji za penzionere“, naglasio je ministar.

Delić je posebno istakao da novi zakon ne predviđa nikakva smanjenja penzija.

„Osim toga, predloženo je da se penzije usklađuju dva puta godišnje – početkom i sredinom godine – što je znatno povoljnije i pravednije prema našim najstarijim građanima. Tako se izbjegava čekanje duže od godinu dana na novo usklađivanje, što je sada slučaj. Važno je naglasiti i da zakon ne zadire u stečena prava ni jednog korisnika te ne predviđa nikakva smanjenja penzija. Naprotiv, ovaj zakon pripreman je upravo kako bi se osigurao stabilan, pravedan i dugoročno održiv penzioni sistem“, kazao je ministar.

Govoreći o samoj izradi zakonskog rješenja, ministar je naglasio da se vodilo računa o realnim kapacitetima sistema.

„Zakon je rađen na osnovi analiza Federalnog zavoda za PIO i realnih pokazatelja o mogućnostima sistema. Posebno smo vodili računa o demografskoj slici Federacije, o smanjenju broja radno sposobnih i rastu broja stanovnika treće životne dobi, što jasno pokazuje da svaka reforma mora biti pažljivo planirana. Ono što je također važno istaknuti je da ni u kojem slučaju neće biti smanjenja penzija trenutačnim korisnicima“, poručio je Delić.

Izbjegnut skroman rast

Među članovima Vlade Federacije BiH koji su se snažno zalagali za ovakav model povećanja penzija je i federalni ministar finansija Toni Kraljević. On je ranije istakao da je u budžetu Federacije BiH za 2026. godinu za Federalni zavod PIO planirano ukupno 4.422.251.070 KM, dok projekcije naplate doprinosa za penziono osiguranje u istoj godini iznose 3.273.972.465 KM.

Upravo ovakva budžetska projekcija, prema ocjenama nadležnih, omogućila je izbjegavanje minimalnog i simboličnog rasta penzija te otvorila prostor za značajnije usklađivanje koje bi penzionerima donijelo konkretnu finansijsku korist.

About The Author