Sudnji dan stiže ove godine? Evo kako je Nostradamus predvidio da će izgledati smak svijeta! SVI STRAHUJU (FOTO

Nostradamus i 2025: između proročanstva i ljudskih strahova

Riječi Michela de Nostredamea, poznatijeg kao Nostradamus, i više od četiri stoljeća kasnije ne prestaju intrigirati svijet. Svaka nova kriza ili globalna neizvjesnost vraćaju pažnju na njegove zagonetne stihove, a ulaskom u 2025. godinu interes je ponovo porastao.

Od ljekara do mistika

Nostradamus, francuski ljekar, astrolog i pisac iz 16. vijeka, proslavio se zbirkom Les Prophéties – stotinama katrena, kratkih proročanskih pjesama pisanih arhaičnim stilom, punih simbola i dvosmislenih poruka. Upravo ta slojevitost omogućila je da se njegovi stihovi prenose kroz vijekove, uvijek iznova tumačeći u skladu s trenutnim događajima.

Katreni koji izazivaju rasprave

Neki istraživači smatraju da se pojedini stihovi mogu povezati s aktualnim svjetskim temama. U njima se spominju “kraljevstva u ratu”, “kuge koje se vraćaju” i “vatrene kugle s neba” – izrazi koji se u javnosti često povezuju s ratovima, novim virusima ili prijetnjama iz svemira.

No, ta proročanstva uvijek su bila otvorena tumačenju.

• Jedni vjeruju da govore o završetku dugotrajnih sukoba i razdoblju mira.

• Drugi u njima vide upozorenje na klimatske promjene i prirodne katastrofe.

• Treći ih tumače kao metaforu za ljudsku odgovornost spram tehnologije i planete.

Iako katreni katkad “zvuče” zastrašujuće, moderni istoričari podsjećaju da njihova namjera nije bila da izazovu paniku, nego da upozore na krhkost ljudske moći i prolaznost civilizacija.

Ogledalo epohe, a ne kalendar budućnosti

Nostradamusova proročanstva nikada nisu bila jasni datumi, već poetske slike koje svaka generacija čita kroz vlastite okolnosti. Izrazi poput “vjetrova s Istoka” ili “neprijatelja iznutra” podjednako bi mogli označavati rat, pandemiju ili moralni pad – sve zavisi od onoga ko čita.

Zanimljivo je da se slični tonovi nalaze i u drugim modernim tumačenjima. Japanska umjetnica Ryo Tatsuki, na primjer, navodi 2025. kao godinu velike promjene, dok se i proročanstva Babe Vange često povezuju s prelomnim događajima savremenog svijeta.

Ipak, nijedno od tih predviđanja nema naučnu potvrdu, pa ih mnogi analitičari posmatraju više kao simbol kulture potrage za značenjem nego kao stvarne najave budućnosti.

Šta nas uči interes za proročanstva

U vremenima globalne nesigurnosti, ljudi se često vraćaju starim tekstovima tražeći smisao i red. Proročanstva tako postaju ogledala kolektivnih strahova i želja. Ona nam ne otkrivaju budućnost, ali pokazuju šta nas danas najviše brine.

Ako “vatrena kugla” o kojoj Nostradamus piše i ne dođe, njegovi stihovi ostaju podsjetnik da najveća odgovornost nije u nagađanju sudbine, nego u stvaranju stabilnije i humanije sadašnjosti.

Zaključna misao:
Bez obzira vjerujemo li u proročanstva ili ih čitamo kao poetsku metaforu, jedno ostaje sigurno – budućnost se ne čeka, nego gradi. A možda upravo u tome leži poruka koju Nostradamus nikada nije morao napisati.

About The Author