Vlada FBiH pred ključnom odlukom o minimalnoj plati – šta kažu stručnjaci?

Odluka o iznosu minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine trebala bi biti donesena do kraja godine. Pred Vladom FBiH nalaze se dvije opcije – zadržavanje postojećeg minimalca od 1.000 KM ili njegovo povećanje na 1.200 KM. Nakon turbulencija i problema koje je izazvalo prošlogodišnje povećanje minimalne plate, ponovo se otvara pitanje hoće li nova odluka dovesti do sličnih, ili čak težih ekonomskih posljedica.

Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da ključnu ulogu ima način na koji bi eventualno povećanje bilo provedeno, ali i kakav bi utjecaj imalo na poslodavce i tržište rada u cjelini.

„Povećanje plata ima pozitivne efekte na radnike kojima se plata povećava, ali da bi imalo pozitivne efekte na sve radnike i da bi se izbjegli rizici otpuštanja, povećanje bi se moralo provesti paralelno sa smanjenjem doprinosa. Tada bismo imali veće neto plate, ali bez značajnog povećanja bruto troška za poslodavce“, naveo je Gavran.

On upozorava da bi povećanje minimalne plate bez rasterećenja doprinosa moglo proizvesti iste, a potencijalno i ozbiljnije negativne posljedice nego ranije.

„Da se minimalna plata poveća bez ikakvog smanjenja doprinosa i da se dramatično poveća bruto plata, možemo očekivati iste ili gore efekte nego što smo ih već imali“, kazao je.

Komentarišući najave o mogućoj diferencijaciji minimalne plate prema stepenu stručne spreme, Gavran smatra da bi takav model mogao otvoriti prostor za različite zloupotrebe.

„Ako se diferencijacija ne veže za posao koji se obavlja, mogli bismo doći u apsurdnu situaciju da ljudi kupuju diplome, a nastavljaju raditi iste poslove, dok poslodavci moraju povećavati plate bez ikakve veze s realnom vrijednošću rada“, upozorio je.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ukazuje da se privreda Federacije BiH nalazi u složenoj situaciji, obilježenoj nedostatkom kapitala i slabim investicionim ciklusom.

„Nivo minimalne plate se uobičajeno dogovara kroz tripartitni sporazum sindikata, poslodavaca i Vlade. Nije uobičajeno da se minimalac nameće bez saglasnosti poslovne zajednice“, kazao je Pavlović.

Dodao je da svako povećanje minimalne plate automatski povlači i rast doprinosa i poreza, što dodatno opterećuje privrednike.

„Najgore je donositi ovakve odluke na kraju godine, kada su poslovni ugovori već zaključeni. To može dovesti do ponavljanja negativnih scenarija kakve smo već vidjeli“, naveo je.

Federalni zastupnik i ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da politika ne bi trebala imati direktnu ulogu u pregovorima o minimalnoj plati.

„Radnik na minimalcu, bez obzira na iznos, bit će nezadovoljan radnik i prvi koji odlazi iz zemlje. Ne može se graditi ekonomska politika na velikom broju radnika na minimalcu“, kazao je Čavalić.

Naglasio je da nagle i nepredvidive odluke nose visoku cijenu.

„Ove godine FBiH je izgubila između 12.000 i 13.000 radnika. Diferencijacija minimalca po stručnoj spremi nije dobro rješenje – na tržištu rada se plaća vrijednost rada, a ne diploma“, naveo je.

Prema njegovom mišljenju, rast minimalne plate treba biti postepen i zasnovan na jasno definisanom, unaprijed poznatom mehanizmu.

„Najgora moguća opcija je da se u sredini decembra ne zna šta će se desiti 1. januara. Potrebna je predvidljivost, a ne ad hoc odluke“, zaključio je.

O ovoj temi oglasio se i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, poručivši da povećanje minimalne plate na 1.200 KM u ovom trenutku nije realno.

„Prošle godine smo se odlučili za šok terapiju jer razgovori nisu davali rezultate. Sada ćemo ići sa usklađivanjem u skladu s formulom za usaglašavanje“, kazao je Nikšić.

About The Author