PANIKA U ČOVIĆEVOM TABORU: Kandidatura Kovačevića izazvala uzbunu – „On će voditi kampanju…“

Nakon što je Demokratska fronta objavila da će njihov kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda biti dosadašnji savjetnik Željko Komšića, Slaven Kovačević, u redovima HDZ-a BiH i njegovog lidera Dragan Čovića zavladala je vidljiva nervoza. Reakcije koje su uslijedile ukazuju da se strah od nove kandidature vrlo brzo pretvara u otvorenu paniku.

Tako RTV HB, medijsko glasilo Čovićevog HDZ BiH-a, u svom prilogu navodi da su „ponovno potvrđene namjere dijela bošnjačke politike da Hrvatima kontinuirano bira predstavnike umjesto njih samih. Riječ je o praksi započetoj 2006., kada je po prvi put bošnjačka politika odlučivala koji je Hrvat ‘dobar’, a koji nije, odnosno uzurpirala poziciju hrvatskog člana Predsjedništva, što je u proteklih 30 godina nakon Daytona u praksi provedeno ukupno četiri puta“, uz ponavljanje ustaljene teze o nepostojećem „hrvatskom“ članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

„U razdoblju nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma Hrvati barem polovicu vremena nisu mogli izabrati svog člana Predsjedništva, a očigledna namjera da se takva praksa nastavi otvara pitanje povećanja političkih zahtjeva Hrvata, ali i njihove političke nemoći, s obzirom na to da su njihovi predstavnici do sada tražili isključivo izmjene Izbornog zakona“, navodi se u prilogu.

Profesor s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Jakov Žižić, koji se u javnosti često percipira kao blizak HDZ-u BiH, smatra da „bošnjačka politika samo želi imati na toj poziciji osobu koja je suprotna interesima većine Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

„Nije važno toliko ni za što se ta osoba zalaže ni što predstavlja ni što radi nego je važno da oni pokažu, s obzirom na tu svoju očiglednu političku nemoć, da su barem toliko moćni da mogu u Predsjedništvo BiH izabrati onog kandidata koji je suprotan volji većine Hrvata u Bosni i Hercegovini“, rekao je Žižić.

„Teritorijalna jedinica nužna za biološki opstanak hrvatskog naroda“

Stručnjak za informacijske znanosti Robert Kolobara, također blizak HDZ-u BiH, smatra da ova politička situacija „ogoljava stvarnost do kosti“ i otvara pitanje: „Je li više moguć politički suživot s njima?“ te „vrijedi li po stoti put pružati ruku i spašavati BiH“.

„Stoga, obnova hrvatske političke, izborne i teritorijalne jedinice, nije više izraz puste želje, nego to postaje vitalna nužnost za biološki opstanak hrvatskog naroda. Jer na ovim prostorima poslije eliminacije političkih prava dolazi i do biološke eliminacije“, kazao je Kolobara.

„Kovačević će voditi kroatofobnu kampanju“

Žižić smatra da bi odustajanje od prakse nametanja političkih predstavnika Hrvatima bilo „politički preskupo“ za pojedine aktere bošnjačke političke scene, koji takvu praksu opravdavaju kao patriotsku odbranu države. Zbog toga, kako navodi, Kovačevićeva kampanja mora biti izrazito negativna.

„Za razliku od Komšića koji je imao i ima i dalje popularnost i osobni politički kapital u bošnjačkom biračkom tijelu, ipak je on i zlatni ljiljan, to Kovačević nema, a uz to nedavno je doživio i težak poraz na Europski sud u Strasbourgu. Stoga će kampanja Slavena Kovačevića u cijelosti morati zasnivati na tome da se on predstavi kao netko tko će spriječiti pobjedu kandidata koji je nepodoban bošnjačkim interesima, odnosno onoga koji je izraz volje hrvatskog biračkog tijela i koji je kandidat hrvatskih stranaka“, navodi Žižić.

Sarajevska inat-politika prema Hrvatima sve rigidnija

Kolobara smatra da bi hrvatsko političko vodstvo trebalo otvoreno zatražiti mišljenje vlastitog naroda o daljim koracima, jer je, kako kaže, vidljivo da politika inata političkog Sarajeva prema Hrvatima postaje sve rigidnija i agresivnija.

„Oni nam pričaju o građanskoj državi, a nazivaju nas kopiladima. Oni pričaju o individualnim pravima, a otimaju nam zadnja zrnca političkih prava, dehumaniziraju nas na svakom koraku nazivajući nas fašistima i UZP-ovcima. Oni nisu svjesni činjeničnog stanja ili ga ne žele priznati. A ono je da je ovaj teritorij duboko podijeljeno društvo, a upravo političko Sarajevo te brazde podjele čini svježim i dubokim“, rekao je Kolobara.

U cijeloj ovoj političkoj dinamici, kako se zaključuje, ličnost Slavena Kovačevića i njegovo ranije nacionalno izjašnjavanje postaju sporedna tema. U prvom planu ostaje svjesno ignoriranje dugogodišnjeg političkog zahtjeva Hrvata da sami biraju svoje legitimne predstavnike. A legitimitet, kako se naglašava, ne proizlazi iz formalne pripadnosti narodu ili stranci, već iz većinske podrške birača koji nekog kandidata izaberu.

About The Author