Hapšenje Hakalović i Ajanovića: otvara li se pozadina poništavanja diplome Sebije Izetbegović?

Ne može se zanemariti ni uloga političke grupacije „Trojka“, koja je još u predizbornom periodu, ali i nakon preuzimanja vlasti, u javnom diskursu otvoreno tretirala „glavu“ Sebija Izetbegović kao politički trofej.

Hapšenje Dalile Hakalović, glavne prosvjetne inspektorice Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, te Muhameda Ajanovića, dekana Stomatološkog fakulteta, pod sumnjom za zloupotrebu položaja i trgovinu utjecajem, baca novo i krajnje kompromitujuće svjetlo na jedan od najeksponiranijih i najkontroverznijih procesa u savremenoj historiji obrazovanja u Bosni i Hercegovini – poništavanje diplome prof. dr. Sebije Izetbegović.

Godinama su odluke o oduzimanju akademskih zvanja bivšoj generalnoj direktorici Klinički centar Univerziteta u Sarajevu predstavljane kao primjer odlučne borbe za zakonitost i akademsku čestitost. Međutim, aktuelna policijska i tužilačka akcija, prema nezvaničnim informacijama, otvara ozbiljnu sumnju da su temelji tih odluka možda građeni na korupciji, privatnim interesima i institucionalnoj zloupotrebi moći.

U središtu ove afere nalazi se Dalila Hakalović, kadar postavljen u vrijeme vlasti „Trojke“, čiji su inspekcijski nalazi i izvještaji poslužili kao ključni osnov za odluke Senata i rektorata Univerzitet u Sarajevu u predmetu koji se odnosio na Sebiju Izetbegović. Upravo ti dokumenti su u javnosti predstavljani kao „krunski dokaz“ zakonitosti cijelog postupka.

Međutim, navodi koji dolaze iz istrage Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo otvaraju sasvim drugačiju perspektivu. Postoji osnovana sumnja da su Hakalović i Ajanović, zajedno s još nekoliko osoba, svjesno manipulisali propisima, mišljenjima i instrukcijama kako bi ostvarili ličnu korist i osigurali zadržavanje ili produženje funkcija. U tom kontekstu, nameće se pravno i logički neizbježno pitanje: jesu li nalazi u predmetu „Diploma Sebije Izetbegović“ bili rezultat nepristrasne i stručne analize ili politički motivisan čin usmjeren na eliminaciju nepoželjnog političkog aktera?

Zakonitost svakog upravnog i inspekcijskog akta počiva na pretpostavci nezavisnosti, nepristrasnosti i stručnosti onoga ko ga donosi. Hapšenje glavne prosvjetne inspektorice zbog krivičnih djela upravo u oblasti koju je nadzirala ozbiljno kompromituje sve odluke i izvještaje koje je potpisivala. Ukoliko se u daljem toku postupka potvrde sumnje o trgovini utjecajem, ti akti mogu izgubiti pravnu snagu i biti dovedeni u pitanje pred nadležnim sudovima.

U tom slučaju, poništenje diplome Sebije Izetbegović moglo bi se naći u ozbiljnom pravnom vakuumu. Proces bi se mogao pokazati kao zasnovan na dokazima koje je proizvela osoba pod sumnjom za kriminal, što bi cijeli postupak učinilo pravno problematičnim i potencijalno ništavnim.

Posebnu težinu cijeloj priči daje politički kontekst. „Trojka“ je godinama javno insistirala na ovom predmetu, a postavljanjem svojih kadrova na ključne pozicije inspekcijskog nadzora stvoren je mehanizam koji, prema svemu sudeći, nije uvijek funkcionisao u skladu sa slovom zakona, već prema političkim interesima. Današnja dešavanja ukazuju na to da je priča o borbi za zakonitost na Univerzitetu mogla poslužiti kao paravan za unutarpolitičke i međustranačke obračune, u kojima su procedure i institucionalna pravila stavljani u drugi plan.

Hapšenje Dalile Hakalović, stoga, ne predstavlja samo pad jedne inspektorice. Ono otvara pitanje da li se pred javnošću počelo odmotavati klupko koje razotkriva mit o „nezavisnim institucijama“ pod upravom aktuelne vlasti. Ako se pokaže da su ključne odluke, uključujući i onu o diplomi Sebije Izetbegović, donesene na osnovu nezakonitih radnji, to će biti još jedna potvrda da su pravosuđe i inspekcijski mehanizmi korišteni kao instrument političkog progona, a ne kao garanti vladavine prava.

About The Author

A R

See author's posts