Amerikanci više ne čekaju Čovića: Jasna poruka bez ultimatuma

Nakon sastanka otpravnika poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini John Ginkel i predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, u javnosti su se pojavila dva zvanična saopćenja koja se, iako govore o istom susretu, u sadržaju i tonu bitno razlikuju.

Jedan sastanak, ali dvije poruke – iz Kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara i iz Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH – koje ne ostavljaju isti utisak o prioritetima i hitnosti razgovaranih tema.

U saopćenju iz Kabineta Borjane Krišto navedeno je da je sastanak održan u okviru redovnih godišnjih susreta, uz razmjenu informacija o aktuelnim i nedavnim aktivnostima, te da je „poseban naglasak stavljen na projekt Južne interkonekcije“. Takva formulacija ostavlja dojam rutinskog razgovora, bez jasne poruke o hitnosti ili konkretnim narednim koracima.

S druge strane, saopćenje Američke ambasade znatno je preciznije i sadržajnije. U njemu se navodi da su Ginkel i Krišto razgovarali o najnovijim dešavanjima vezanim za plinovod Južne interkonekcije, uključujući i naredne korake na nacrtu međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, „koji će omogućiti isporuku pouzdanog američkog prirodnog ukapljenog gasa (LNG) u BiH preko Hrvatske“.

Upravo u toj formulaciji leži ključna razlika. Dok domaće saopćenje ostavlja prostor za odgađanja i neodređene rokove, američka poruka jasno ukazuje na strateški značaj projekta i potrebu za konkretnim i brzim potezima. Naglašavanje međunarodnog sporazuma i isporuke LNG-a govori da za daljnje zastoje više nema mnogo vremena.

Prema informacijama iz više diplomatskih izvora, s tim stavom su upoznati i lideri HDZ BiH, uključujući predsjednika stranke Dragan Čović. Poruka je, kako se navodi, jasna – na dodatne zahtjeve i uslovljavanja u vezi s implementacijom projekta Južne interkonekcije više se neće čekati.

Sagovornici ističu da je u proteklom periodu potrošeno previše vremena, te da je prolongiranju realizacije projekta, onakvog kakav je usvojen u Federalnom parlamentu, dobrim dijelom doprinijela i politika zvaničnog Zagreba, odnosno vlade na čijem je čelu Andrej Plenković.

Poznato je da je HDZ BiH, koristeći svoje kadrove na različitim nivoima vlasti i u javnim preduzećima, nastojao usporiti primjenu Zakona o Južnoj interkonekciji, insistirajući na izmjenama koje bi iz procesa isključile javno preduzeće BH Gas. Istovremeno, zagovarano je formiranje novog preduzeća sa sjedištem u Mostaru, koje bi bilo pod političkom kontrolom HDZ-a i imalo ključnu ulogu u upravljanju plinovodom.

U posljednjim mjesecima pojavila se i ideja o podjeli upravljanja plinovodom na tri dijela – da jednim upravlja BH Gas, drugim novoosnovano preduzeće u Mostaru, a trećim hrvatski Plinacro. Međutim, prema dostupnim informacijama, ni taj prijedlog nije naišao na podršku, s obzirom na insistiranje HDZ-a na rješenju po principu „sve ili ništa“.

Dodatni signal o izostanku spremnosti na kompromis Amerikanci su, kako se navodi, dobili nakon što je predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara uputila zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji. Taj potez protumačen je kao nastavak blokada, a ne kao doprinos rješavanju otvorenih pitanja.

Sve navedeno ukazuje da Sjedinjene Američke Države trenutno u Bosni i Hercegovini imaju jedan jasan prioritet – realizaciju projekta Južne interkonekcije bez daljnjih političkih opstrukcija, uz jasno definisane rokove i odgovornosti.

About The Author