Zovko ponovo podigla prašinu u Evropskom parlamentu: Poruke koje slijede ideju trećeg entiteta

Zastupnica HDZ-a u Europski parlament Željana Zovko u svom obraćanju ponovo je otvorila pitanja unutrašnjeg političkog uređenja Bosne i Hercegovine, naglašavajući da su, prema njenim riječima, politički prostor zemlje obilježen suprotstavljenim konceptima.

„Bosnu i Hercegovinu danas razdiru dvije suprotstavljene sile – unitarizam i separatizam – koje dominiraju javnim govorima političkih predstavnika“, poručila je Zovko s govornice Evropskog parlamenta.

U tom kontekstu, istakla je da se federalizam u institucijama Evropske unije prepoznaje kao model koji bi mogao predstavljati kompromis između tih krajnosti.

„Europski parlament federalizam prepoznaje kao srednji put i održivo rješenje između tih dviju krajnosti, u službi stabilnosti i europske budućnosti Bosne i Hercegovine“, naglasila je Zovko.

Ovakve poruke ocijenjene su kao nastavak političkih stavova koje godinama zagovara predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, a koje se odnose na ideju uspostave trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.

Sam Čović je u više navrata otvoreno govorio o toj mogućnosti, ističući da bi takav entitet formirao kada bi za to postojali ustavni uslovi.

„Nikada neće zaživjeti građanstvo i unitarna BiH“, poručio je Čović, dodajući da smatra nemogućim pokušaje stvaranja, kako je naveo, nove prividne koncepcije koja bi dovela do potiskivanja identiteta konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

„Nemoguće je našu vjeru, kulturu, jezik i baštinu koju imamo stotinama godina transformisati u nešto drugo. Siguran sam da najveći broj predstavnika jednog, drugog i trećeg konstitutivnog naroda živi i želi da se zove onako kako se zvao i kroz povijest“, kazao je Čović.

Govoreći direktno o mogućnosti teritorijalnog preuređenja zemlje, Čović je ponovio da bi formirao treći entitet ukoliko bi za to postojala politička i pravna osnova.

„Nisam, jer za to treba promijeniti Ustav. Bez promjene Ustava zaista nema smisla o tome previše ulaziti u rasprave. Kada govorimo o tome šta u budućnosti treba napraviti drugačije, onda kažemo da treba napraviti drugačije uređenje koje će zadovoljiti potrebu svakog konstitutivnog naroda i svakog drugog stanovnika BiH“, dodao je.

Na kraju je naveo da ima znatno drugačije poglede na Dejtonski mirovni sporazum, podsjećajući da se u političkim krugovima sve češće spominju ideje o, kako je rekao, „potpuno drugačijem Dejtonu dva“.

About The Author