Bosna i Hercegovina se na evropskom putu trenutno nalazi isključivo na nivou kandidatskog statusa. Iako su postojala očekivanja da bi mogla dobiti zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora, proces je ponovo zaustavljen, a političke blokade ostaju ključna prepreka daljem napretku.
Profesor Faris Kočan sa Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani govorio je u emisiji „7Plus“ o aktuelnoj situaciji, ističući da su posljednje odluke u Vijeću ministara BiH jasan pokazatelj duboke političke paralize koja direktno utiče na evropsku perspektivu zemlje.
Na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH, predsjedavajuća Borjana Krišto povukla je s dnevnog reda dva zakona od ključnog značaja za evropski put, kao i imenovanje glavnog pregovarača s Evropskom unijom, što je bio jedan od osnovnih uslova za početak pregovora. Prema Kočanovim riječima, ovakav ishod potvrđuje da je evropski proces u BiH postao talac unutrašnjih političkih interesa.
„Današnji ishod samo potvrđuje da je država zarobljena i da političke elite iz Republike Srpske koriste evropski proces za vlastite ciljeve, čime se sistematski blokira napredak Bosne i Hercegovine“, istakao je Kočan.
Osvrćući se na poruke da vrata Evropske unije još nisu zatvorena, koje je nedavno uputio ambasador EU u BiH Luigi Soreca, Kočan upozorava da takva prilika neće trajati beskonačno.
„Vrata Evropske unije neće ostati otvorena zauvijek. Rat u Ukrajini će u jednom trenutku završiti, a tada će se promijeniti i politički prioriteti. Za Bosnu i Hercegovinu je u ovom trenutku važnije da se fokusira na sigurnost i stabilnost, odnosno približavanje NATO savezu, a tek potom na nastavak evropskog puta“, naglasio je.
Profesor Kočan podsjeća da BiH već posjeduje važne preduslove za NATO integracije, poput jedinstvene vojske i zakonskog okvira u oblasti odbrane. Smatra da bi, uz snažniju međunarodnu podršku, BiH mogla slijediti takozvani crnogorski model – prvo jačanje sigurnosnog okvira i članstvo u NATO-u, a zatim intenziviranje evropskih integracija.
Govoreći o širem kontekstu, Kočan navodi da Evropska unija prolazi kroz složen proces unutrašnjih neslaganja: dok dio institucija zagovara proširenje, pojedine države članice ostaju rezervisane, što dodatno komplikuje položaj Bosne i Hercegovine.
„Ako Bosna i Hercegovina želi stvarni iskorak, politički akteri moraju prestati koristiti evropski put kao sredstvo unutrašnjih ucjena. Prioritet mora biti sigurnost i NATO integracije, a zatim nastavak evropskog procesa. Vrijeme za otvaranje pregovora s Evropskom unijom nije neograničeno“, zaključio je profesor Kočan.

More Stories
SKANDAL NA RTRS-u: Bošnjaci na meti zbog kupovine stanova u Istočnom Sarajevu – po Dodikovoj matrici
Kraj Dodikovih snova o secesiji? Trump potpisuje zakon koji snažno redefiniše odnos prema BiH i Zapadnom Balkanu
Skandalozna poruka Dodika: U Livnu je, tvrdi, lakše sresti poskoka nego glasača Željka Komšića