IZAZVAO BURU U JAVNOSTI: Skandalozna objava gradonačelnika Istočnog Sarajeva – šta je poručio Bošnjacima?

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić (SNSD) reagovao je u ponedjeljak, 22. decembra, nakon što je prilog emitovan na Radio-televizija Republike Srpske izazvao snažne polemike u javnosti. Povod rasprave bilo je pitanje kupovine nekretnina u Istočnom Sarajevu od strane Bošnjaka iz Sarajeva.

Ćosić se oglasio putem društvene mreže Facebook, gdje je objavio opširan komentar u kojem je pokušao dodatno pojasniti svoje stavove i motive. U objavi je naglasio da njegove poruke ne treba posmatrati kao provokaciju, već kao poziv na, kako je naveo, otvoren razgovor o temama koje se godinama izbjegavaju.

„O temama se mora govoriti ako mislimo na budućnost“

Na početku obraćanja, Ćosić ističe da u Bosni i Hercegovini ne bi smjelo postojati pitanje koje je unaprijed zabranjeno za raspravu, ukoliko postoji iskrena namjera da se društvo stabilizuje i ostavi sigurnija budućnost narednim generacijama. Smatra da potiskivanje osjetljivih tema ne doprinosi pomirenju, već, naprotiv, stvara dodatne tenzije koje se kasnije vraćaju u još složenijem obliku.

Prilog RTRS-a i burne reakcije

Govoreći o spornom prilogu emitovanom u emisiji „Pečat“, Ćosić navodi da se ne radi o nečemu novom, već o temi o kojoj se, prema njegovim riječima, dugo govori neformalno, ali rijetko javno. Dodaje da je svjesno sačekao da se emocije smire prije nego što iznese vlastiti stav, jer je unaprijed očekivao snažne i često negativne reakcije.

Odbacivanje optužbi za šovinizam

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva odbacuje tvrdnje da je u prilogu ili u njegovim komentarima prisutan šovinistički narativ. Prema njegovom tumačenju, riječ je o pogledu na stvarnost koji je oblikovan historijskim iskustvima naroda u Bosni i Hercegovini, gdje su, kako navodi, nacionalni i vjerski identiteti često bili uzrok dubokih podjela i sukoba.

Historijska iskustva i neuspjeli modeli

U nastavku objave, Ćosić se osvrće na ranije društvene i političke koncepte, poput ideje jedinstvene „bosanske nacije“, zajedničke države i politike bratstva i jedinstva u bivšoj Jugoslaviji. Smatra da su ratovi devedesetih godina pokazali da ti modeli nisu izdržali test stvarnosti, te da su njihove posljedice bile razorne po sve narode koji žive u BiH.

Suživot i politički okvir

Prema njegovom stavu, stabilan i dugoročan mir moguć je jedino ukoliko su politički, nacionalni i institucionalni odnosi jasno definisani. Ignorisanje tih razlika vidi kao neodgovorno ponašanje, a u tom kontekstu podsjeća i na misao Albert Einsteina o besmislu ponavljanja istih postupaka uz očekivanje drugačijeg rezultata.

Kritika političke mobilizacije

Ćosić posebno problematizuje pozive koji su se pojavili nakon priloga RTRS-a, a kojima se Bošnjaci koji posjeduju nekretnine u Istočnom Sarajevu pozivaju da prijave prebivalište i aktivno učestvuju u lokalnom političkom životu. Takve inicijative doživljava kao dodatni pritisak na srpsko stanovništvo, podsjećajući na ratna stradanja i masovno iseljavanje Srba iz Sarajeva tokom devedesetih godina.

Poređenje sa Sarajevom

U tom kontekstu postavlja i hipotetičko pitanje kako bi javnost u Sarajevu reagovala na iznenadni masovni politički angažman Srba, izražavajući sumnju da bi takav scenario bio dočekan s jednakim razumijevanjem i tolerancijom.

Zaključna poruka

Na kraju, Ćosić poručuje da Bosni i Hercegovini nedostaje politička zrelost i spremnost da se realno sagledaju odnosi unutar zemlje. Kao jedino održivo rješenje vidi model u kojem svaka konstitutivna nacija ima jasno definisan politički i institucionalni prostor, uz striktno poštovanje prava manjina i razvoj odnosa zasnovanih na saradnji i dobrosusjedstvu.

„Sve ostale opcije smo već isprobali – i znamo kakav je bio ishod“, zaključuje u svojoj objavi.

About The Author