HDZ ne odustaje od svojih planova: Novi potez Lidije Bradare podigao prašinu

Ne postoji opravdan razlog da se Zakon o Južnoj interkonekciji donosi po hitnoj proceduri, jer ne postoji neodložna potreba koja bi takav postupak zahtijevala, smatra predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara.

Predsjednica FBiH, koja dolazi iz Hrvatska demokratska zajednica, uputila je zahtjev Ustavni sud Federacije BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o plinovodu, odnosno Zakona o Južnoj interkonekciji. Podsjetila je da je zakon prvo usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH u decembru prošle godine, a potom potvrđen i u Domu naroda u januaru ove godine.

Prema njenim navodima, zakon je sporan zbog povrede Ustava Federacije BiH, konkretno odredbe člana IV.A.3.11.(1). Bradara smatra da su tokom zakonodavnog postupka prekršene odredbe poslovnika oba doma Parlamenta FBiH, čime je, kako tvrdi, direktno narušen i sam Ustav Federacije.

Posebno ističe da prilikom donošenja zakona po hitnom postupku nisu bili ispunjeni formalni i materijalni uslovi propisani poslovnicima, te da nije postojala situacija koja bi opravdala takav vid odlučivanja. Također navodi da Vlada Federacije BiH nije dala svoje mišljenje o prijedlogu zakona, iako je to, prema važećim pravilima Doma naroda, bila obavezna učiniti.

U svom obrazloženju Bradara je navela:

“Nema osnova za donošenje Zakona po hitnom postupku jer za uređivanje ove materije ne postoji neodložna potreba, a pitanja koja regulira ovaj Zakon ne bi mogla izazvati štetne posljedice po Federaciju BiH.“

Dodatno ukazuje na stenogram sa sjednice Doma naroda održane 16. januara 2025. godine, u kojem je, kako navodi, zabilježeno da pitanja regulisana ovim zakonom prevazilaze nadležnosti Parlamenta Federacije BiH, s obzirom na to da se odnose na odnose između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Bradara smatra da je posebno problematično to što se zakonom uređuju složena pitanja poput eksproprijacije, privremenog zauzimanja zemljišta, promjene namjene zemljišta, izdavanja urbanističkih saglasnosti i građevinskih dozvola na području više kantona, uključujući Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački i Kanton 10. Kako naglašava, takva pitanja nužno zahtijevaju aktivno učešće kantonalnih vlasti, lokalnih zajednica i privrednih subjekata.

Također ističe da su zastupnici tekst zakona dobili u posljednjem trenutku, da su amandmani razmatrani bez prethodnog mišljenja Vlade Federacije BiH, te da je u potpunosti izostala javna rasprava u koju bi bili uključeni kantoni, općine i drugi relevantni akteri.

Na kraju, predsjednica Federacije BiH zatražila je da Ustavni sud Federacije BiH utvrdi da je Zakon o Južnoj interkonekciji donesen suprotno poslovnicima oba doma Parlamenta FBiH, a time i suprotno Ustavu Federacije BiH, što bi, u slučaju prihvatanja njenog zahtjeva, rezultiralo stavljanjem zakona van snage.

About The Author