DODIK PROVOCIRA AMERIKU: Poruke iz Moskve koje neće proći nezapaženo

U razgovoru za rusku državnu televiziju Rusija 24, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je iznio stavove koji su u otvorenom neskladu s politikama Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Njegove poruke dodatno su pojačale sumnje da je proces takozvane deeskalacije političke krize u Bosni i Hercegovini bio kratkotrajan i taktički potez, a ne iskrena promjena političkog kursa. Iz Dodikovih javnih nastupa jasno se nazire da on ne namjerava odustati od proruske, antievropske i destabilizirajuće retorike.

Podsjećamo da je američka administracija nedavno ukinula sankcije Miloradu Dodiku i određenom broju zvaničnika Republike Srpske, nakon što je iz Washingtona saopćeno da je postignut dogovor o smirivanju političkih tenzija u BiH. Kao dio tog procesa, vlasti u RS povukle su više zakona koje je Narodna skupština RS ranije usvojila, a koji su bili ocijenjeni kao protuustavni i prijetnja stabilnosti države. Međutim, Dodikovi kasniji istupi, naročito oni upućeni međunarodnoj javnosti, doveli su u pitanje iskrenost tog dogovora.

U intervjuu za Rusija 24, Dodik je otvoreno stao u odbranu ruskog predsjednika Vladimira Putina, istovremeno optužujući Evropsku uniju za, kako je naveo, nerazumno okrivljavanje Rusije za probleme s kojima se suočava evropski kontinent. Posebno je kritikovao odluku evropskih država da se odreknu ruskih energenata, ocijenivši takav potez kao ozbiljnu stratešku grešku. Ovakve izjave dolaze u trenutku kada Sjedinjene Američke Države snažno zagovaraju energetsku diversifikaciju u regiji, uključujući i realizaciju projekta Južne interkonekcije u Bosni i Hercegovini, s ciljem smanjenja zavisnosti od ruskog gasa.

Dodatnu pažnju izazvale su Dodikove izjave u kojima je Bosnu i Hercegovinu nazvao „propalim projektom“, tvrdeći da ona nikada nije imala kapacitet da funkcioniše kao država. U tom kontekstu poručio je da je, prema njegovim riječima, „vrijeme da se Srbi odreknu BiH“, političku situaciju opisujući kao svojevrsnu „narodnooslobodilačku borbu“, iako, kako je naveo, vođenu političkim sredstvima. Takva retorika u direktnoj je suprotnosti sa stavovima SAD-a, koji kontinuirano ističu punu podršku teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.

Dodik je u istom razgovoru kritikovao i Dejtonski mirovni sporazum, navodeći da je njegova, kako tvrdi, „najveća slabost“ to što je omogućio opstanak Bosne i Hercegovine. Ove poruke dolaze svega nekoliko sedmica nakon obilježavanja 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su i republikanski i demokratski kongresmeni isticali Dejton kao jedan od ključnih uspjeha američke vanjske politike.

S obzirom na kontinuirano osporavanje evropskog puta BiH, otvoreno približavanje ruskim interesima i sve izraženiji antidejtonski narativ, u političkim krugovima sve češće se postavlja pitanje do koje mjere će Sjedinjene Američke Države biti spremne tolerisati ovakvo ponašanje. Posebno imajući u vidu da Dodikovi potezi ne utiču samo na unutrašnju stabilnost Bosne i Hercegovine, već i na šire interese SAD-a na Zapadnom Balkanu, gdje Washington nastoji očuvati mir, sigurnost i geopolitičku ravnotežu.

About The Author

A R

See author's posts