Schmidt javno priznao kakav je plan postojao za BiH!

Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, u velikom intervjuu za ugledni austrijski Die Presse potpuno je otvoreno govorio o dramatičnim okolnostima koje prate njegov odlazak iz Sarajeva. Schmidt je priznao da još uvijek nema stopostotne jasnoće o tome kada će tačno napustiti funkciju, jer međunarodna zajednica i dalje tapka u mraku kada je u pitanju ime njegovog nasljednika na čelu OHR-a.

„Važno bi bilo znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Ali o tome još nema jasnoće. U tom smislu trenutno svoj posao obavljam kao pilot pri slijetanju na aerodrom u Sarajevu – po pravilima vizuelnog letenja“, slikovito je opisao Schmidt.

Opipljiv pritisak iz Washingtona: „Hajde da pokušamo nešto novo“

Iako je u maju najavio ostavku za juni, visoki predstavnik je potvrdio spekulacije da njegov odlazak nije u potpunosti dobrovoljan, već da iza svega stoje ozbiljni diplomatski signali iz Sjedinjenih Američkih Država.

Na direktno pitanje novinara da li odlazi pod pritiskom Washingtona, Schmidt nije okolišao:

• Nagovještaj smjene: „Mandat OHR-a nije vremenski ograničen. Ali, kao i nekim mojim prethodnicima, i meni je sada sugerisano da napravim prostor za nekoga drugog.“

• Američki prst: „To je gotovo opipljivo. Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: hajde da pokušamo nešto novo.“

Ladice pune prijedloga za državnu imovinu i američki gasovod

Schmidt se osvrnuo na jedno od najvećih žarišta bh. politike – državnu imovinu, koja obuhvata oko 30 posto teritorije BiH. Istakao je da ovaj problem direktno blokira strane investicije, ali i da igra ogromnu ulogu kod planirane izgradnje američkog gasovoda s hrvatskog Jadrana (Južna plinska interkonekcija).

Njemac je priznao da ima spremna zakonska rješenja, ali da ih ne želi samostalno povlačiti:

„Da, moje ladice su pune prijedloga. I pozivanjem na javni interes sigurno bi se mogla pronaći zakonska rješenja jasno zadana od Ustavnog suda. Samo ja to ne želim raditi dok ne postoji spremnost najvažnijih aktera da to podrže. Nedostatak političke volje za konsenzus osnovno je zlo, podmukla bolest u Bosni i Hercegovini.“

Etnonacionalizam i budućnost OHR-a pod lupom Brisela

Komentarišući stalne političke blokade, Schmidt je naglasio da su građani u svakodnevnom suživotu mnogo dalje od zapaljive retorike. Prema njegovim riječima, političari su ti koji svjesno njeguju i raspiruju narative etnonacionalizma.

Ipak, iako priznaje da institucija OHR-a ne može trajno postojati, smatra da je ona i dalje neophodna sve dok Bosna i Hercegovina zvanično ne otvori pristupne pregovore s Evropskom unijom.

Hvaleći se reformama izbornog prava koje su smanjile krađe, kao i deblokadom Vlade Federacije BiH 2022. godine nakon četiri godine tehničkog mandata, Schmidt je zaključio da se ovlaštenja OHR-a mogu smanjivati tek kada Brisel preuzme jaču ulogu i zaštiti zemlju od ruskih interesa.

Kao jedinu svijetlu tačku i razlog za optimizam, visoki predstavnik je naveo mlade ljude, slikovito se osvrnuvši na sport: „Pogledajte bh. reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu, među igračima više uopće nema etničke diferencijacije – barem dok se slavi!“

About The Author