Pogledajte dokumente i detalje o ratnom putu Dragana Čovića o kojima se šuti!

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, predvođeno predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, položilo je vijence i odalo počast poginulim braniteljima na obilježavanju 34. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Lipanjske zore“. No, dok je Čović s govornice isticao kako „kultura sjećanja čuva istinu i slobodu hrvatskoga naroda“, javnost i politički oponenti ponovno su podsjetili na teški povijesni paradoks koji prati njegov ratni put – činjenicu da je samo dva mjeseca prije povijesnog oslobađanja doline Neretve od agresora, Dragan Čović bio dio sustava te iste Jugoslavenske narodne armije (JNA).

Dokumenti iz 1991: Potpisi za naoružavanje aviona JNA

Nedavno objavljena dokumentacija iz zrakoplovne industrije SOKO Mostar potvrđuje da je Dragan Čović, u svojstvu direktora proizvodnje, u listopadu 1991. godine bio član „Štaba neposrednog rukovođenja“ u kompaniji koja je tada bila pod izravnim nadzorom saveznih vlasti i JNA.

Dok su ti isti vojni zrakoplovi izvodili napade po Hrvatskoj i razarali hercegovačko selo Ravno, politički oponenti priložili su dokumente s Čovićevim potpisom kojima su se odobravale tehničke preinake te ugradnja lansera i nosača bombi na zrakoplove JNA, koji su potom korišteni u ratnim djelovanjima.

Svjedočanstvo Petra Zelenike: Skidanje radne obaveze i odora HVO-a

Preokret se dogodio 7. travnja 1992. godine, u trenucima kada su snage JNA već blokirale mostarsko naselje Rodoč. Točan datum Čovićeva prelaska na hrvatsku stranu javno je dokumentirao Petar Zelenika, prvi ratni zapovjednik obrane Mostara.

Prema njegovu svjedočanstvu, Čović se tog jutra osobno javio kriznom stožeru tražeći zaštitu. Tada je skinuo dotadašnju radnu obvezu vezanu uz JNA, zadužio uniformu HVO-a te je raspoređen u sektor vojne logistike. Nakon što su hrvatske snage preuzele kontrolu nad poduzećem, Čović ponovno preuzima direktorsku fotelju u Sokolu, koja se vodila pod civilno-vojnom upravom „Herceg-Bosne“.

1400 dana ratnog staža iz fotelje namjenske industrije

Na temelju upravljačke funkcije u namjenskoj industriji, Čović danas u službenim registrima ima upisano oko 1400 dana ratnog staža u Domovinskom ratu. Ipak, činjenica da nikada nije bio na prvoj liniji bojišnice, već je u rat ušao izravno iz sustava vojske koja je napadala Mostar, razlog je zbog kojeg kritičari njegove govore na obljetnicama poput „Lipanjskih zora“ nazivaju vrhuncom političkog licemjerja.

„Kultura sjećanja čuva istinu o žrtvi hrvatskih branitelja – istinu na kojoj se gradi Bosna i Hercegovina kao domovina u kojoj će hrvatski narod biti potpuno jednakopravan“, poručio je u svom govoru lider HDZ-a BiH, dok obitelji poginulih branitelja ističu kako povijesni dokumenti ostaju trajni podsjetnik na proljeće 1992. godine – vrijeme kada su se uniforme i lojalnosti u Mostaru mijenjale preko noći.

About The Author