NEMA DALJE: Dragan Čović uzmiče pred Amerikancima

Realizacija projekta Južne plinske interkonekcije našla se u središtu razgovora političkih predstavnika Federacije Bosne i Hercegovine i predstavnika Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Iako se podrška projektu u javnim istupima ne dovodi u pitanje, niz otvorenih tema – od zakonodavnog okvira i mogućih političkih blokada do rokova realizacije – i dalje izaziva neizvjesnost. Dodatnu složenost procesu unijela je i apelacija upućena Ustavnom sudu Federacije BiH, koja može utjecati na dinamiku daljnjih koraka.

Politički zvaničnici iz Federacije BiH održali su sastanak u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, na kojem su razmatrani naredni potezi u vezi s realizacijom Južne plinske interkonekcije, jednog od strateški najvažnijih energetskih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.

Sastanku su prisustvovali premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, federalni ministar energije Vedran Lakić, lideri političkih stranaka Dragan Čović, Ilija Cvitanović i Sabina Ćudić, kao i državni ministri Elmedin Konaković i Edin Forto. Razgovore je inicirao otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel, s ciljem razmjene stavova o projektu za koji je ranije postignut načelni dogovor da bi njegovu realizaciju trebala voditi američka kompanija.

Iako politički akteri javno ističu podršku Južnoj interkonekciji, u praksi postoje različita tumačenja zakonskih rješenja i politički interesi koji utiču na tempo realizacije. Posebnu pažnju izazvala je apelacija predsjednice Federacije BiH Lidija Bradara, kojom je Ustavnom sudu Federacije BiH upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji.

Ćudić: Blokade i političke igre neće biti tolerisane

Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić izjavila je da je pitanje ustavne apelacije bilo otvoreno i tokom sastanka, te da je o toj temi razgovarano direktno s predstavnicima HDZ-a.

“Ukoliko se pristupa izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, koje se tiču neophodnih dijelova za koncesiju, postavlja se pitanje kako će na to utjecati zahtjev za preispitivanje ustavnosti”, kazala je Ćudić.

Dodala je da su dobili poruku kako se takvi zahtjevi mogu povući ukoliko dođe do političkog dogovora o zakonskim rješenjima.

“Jasna poruka je da se neće tolerisati blokade i igrice koje se možda koriste u dnevno-političke svrhe”, naglasila je ona.

Izmjene zakona traže širok politički dogovor

Govoreći o mogućim izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, Ćudić je poručila da je prerano ulaziti u detalje, ali da je jasno kako će cijeli proces zahtijevati širok politički konsenzus.

“Morat ćemo sjesti za sto i insistirati da izmjene budu produktivne. Kako se kreću brojevi glasova u Predstavničkom domu i Domu naroda, jasno je da će se sve morati dogovarati konsenzusom i iznad svega biti u korist BiH”, rekla je.

Manje politike, više tehničkih pitanja

Na pitanje o porukama koje su tokom sastanka dolazile iz HDZ-a, Ćudić je istakla da je razgovor imao pretežno tehnički karakter.

“Sastanak je bio uglavnom tehničke prirode, vezan za rokove koji su pred nama. Bilo je znatno manje političkih poruka nego na prethodnom sastanku, što u svakom slučaju pozdravljamo”, navela je.

Rokovi kao ambicija, a ne obećanje

Komentarišući procjene da bi izgradnja plinovoda mogla započeti 2026. godine, Ćudić je upozorila da se radi o složenom međunarodnom projektu.

“To je ogroman infrastrukturni projekat. Ne zavisi samo od Bosne i Hercegovine – jedan manji dio zavisi i od Hrvatske. Ne bih mešetarila s datumima i godinama, ali svakako pozdravljamo ambiciju ministra i svih aktera”, zaključila je ona.

About The Author