Gjenero upozorava: Politika Milorada Dodika skupo košta evropski put BiH

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, ponovo je uputio oštre poruke Evropskoj uniji, ocijenivši je kao zajednicu u dubokoj krizi. U autorskom tekstu objavljenom u beogradskoj „Politici“, Dodik je EU opisao kao politički i društveno rastrojenu, bez jasnog liderstva, ideologije i perspektive, naglašavajući da se Unija, prema njegovim riječima, suočava s ekonomskim padom, posljedicama migracija i sve izraženijom militarizacijom.

„EU je u ozbiljnoj sistemskoj krizi, krhka kao zajednica, bez liderstva, ideologije, ugrožene budućnosti i perspektive, društveno i socijalno razorena zbog migracija, okrenuta militarizaciji i novim ratovima, čije su vrijednosti propale, a ekonomija se survala. EU ne nudi više ništa, osim nestabilnosti, nesigurnosti i potpune neizvjesnosti. Dozvoliti da nama uzima suverenitet zbog nekih dalekih njihovih ciljeva, može da bude samo utočište za naivne“, napisao je Dodik.

Ovakve poruke nisu novost u Dodikovom političkom diskursu, ali dolaze u trenutku kada su ministri iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH, Staša Košarac i Srđan Amidžić, ponovo blokirali ključne procese vezane za evropski put Bosne i Hercegovine.

Političku pozadinu tih poteza i njihov širi kontekst za „Slobodnu Bosnu“ analizirao je politolog i nezavisni analitičar Davor Gjenero, koji upozorava da je Bosna i Hercegovina zbog posljednjih blokada propustila ključnu priliku u ovoj godini.

Prema njegovim riječima, samit Evropskog vijeća zakazan za 18. i 19. decembar bio je posljednja šansa da se u 2025. godini na dnevni red stavi pitanje otvaranja pristupnih pregovora BiH s Evropskom unijom. Međutim, da bi se to desilo, prethodno je to pitanje moralo biti razmatrano na Samitu EU – Zapadni Balkan, planiranom za 17. decembar.

Gjenero ističe da je Bosna i Hercegovina izgubila tu mogućnost jer Vijeće ministara prošlog ponedjeljka nije odlučivalo o upućivanju Zakona o sudovima i Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću u parlamentarnu proceduru, što je bio jedan od ključnih uvjeta.

On podsjeća da se, nakon odluke Sjedinjenih Američkih Država da Miloradu Dodiku ukinu sankcije, pod određenim uvjetima, činilo da je BiH dobila priliku za stabilizaciju evropskog puta. Ti uvjeti, prema Gjeneru, podrazumijevali su prestanak blokada, prihvatanje presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je Dodik isključen iz političkog života, te njegovo povlačenje iz politike.

Međutim, takav razvoj događaja nije se dogodio. Dodik je, uz podršku entitetskog pravosuđa koje mu je politički blisko, zadržao poziciju predsjednika SNSD-a. Istovremeno, njegov kandidat je na izborima za predsjednika entiteta proglašen pobjednikom, iako izborni rezultati još nisu potvrđeni, a proces je, kako upozorava Gjenero, obilježen ozbiljnim nepravilnostima i sumnjama u izborne prevare koje dovode u pitanje legitimitet pobjede.

Gjenero naglašava da je u novonastaloj situaciji jedinu racionalnu reakciju pokazao visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt, koji je nastavio obustavljati budžetska sredstva SNSD-u dok god tu stranku predvodi Dodik, koji bi, prema principima vladavine prava, morao djelovati kao privatna osoba.

Za koga sada igra Dodik?

Pitanje kome su danas usmjereni Dodikovi politički potezi, prema Gjeneru, ostaje otvoreno. On smatra da Dodik nesumnjivo ima podršku režima Vladimira Putina, dok odnosi s vlastima u Srbiji, predvođenim Aleksandrom Vučićem, nisu narušeni onoliko koliko se to u dijelu bh. javnosti želi predstaviti.

Gjenero podsjeća da bi, u suprotnom, bilo teško objasniti logistiku i podršku koju je SNSD dobio tokom izbora, uključujući i glasove birača dovedenih iz Srbije, po modelu koji je ranije funkcionirao i u obrnutom smjeru, kada su birači iz Republike Srpske učestvovali na izborima u Srbiji.

Posebno naglašava da je Dodikov politički i institucionalni gnjev trenutno najviše usmjeren prema visokom predstavniku Christianu Schmidtu, koji ima snažnu podršku Evropske unije. Takva konfrontacija, smatra Gjenero, može odgovarati i dijelu američke politike, podsjećajući da je administracija Donalda Trumpa ranije pokazivala rezervu prema Schmidtovom mandatu, dok je njegov ostanak na funkciji prvenstveno rezultat evropske podrške.

Sporovi oko glavnog pregovarača

Gjenero upozorava da trenutni haos u Bosni i Hercegovini istovremeno ide u prilog i Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama, dok dodatno slabi stratešku poziciju Evropske unije na Balkanu. Upravo pristupni proces vidi kao ključni alat kojim EU može pomoći transformaciju BiH u stabilnu i funkcionalnu državu.

Ipak, kritičan je i prema domaćim proevropskim snagama, koje, kako navodi, nisu učinile dovoljno da se formira široka evropska koalicija unutar zemlje. Bez takvog političkog saveza, smatra on, nije moguće osigurati stabilan pristupni proces, niti napraviti prvi ozbiljan korak – izbor glavnog pregovarača i formiranje njegovog tima.

Blokada izbora glavnog pregovarača, koju su ponovo izazvali Dodikovi predstavnici u Vijeću ministara, prema Gjeneru, dodatno usporava evropski put. On naglašava da bi ta pozicija morala biti rezultat političkog konsenzusa, a da osoba izabrana na tu funkciju mora biti politički neutralna, vrhunski poznavalac evropskog zakonodavstva i široko prihvaćena u društvu.

Gjenero zaključuje da nacionalni ključ pri tom izboru treba imati najmanju težinu, dok je presudno da glavni pregovarač ostane na funkciji tokom cijelog procesa pregovora, ukoliko se pokaže doraslim zadatku. Mijenjanje te pozicije nakon svakog izbornog ciklusa, uz prilagođavanje političkim odnosima i etničkim podjelama, smatra neprihvatljivim i štetnim za evropsku budućnost Bosne i Hercegovine.

About The Author