Ponavlja li se dejtonska greška? Ukrajinski mediji upozoravaju na ozbiljne rizike

Za ukrajinsku javnost, Dejtonski mirovni sporazum odavno nije samo dio historije Bosne i Hercegovine, već i snažno upozorenje. Kolumna objavljena u jednom od ukrajinskih medija povlači jasne paralele između mirovnih pregovora koji su 1995. godine okončali rat u BiH i aktuelnih međunarodnih napora da se zaustavi rat u Ukrajini.

Autor teksta ističe da su ključni elementi oba sukoba zapanjujuće slični – od presudne uloge velikih sila, preko teritorijalnih osvajanja, do etničkih napetosti i masovnog stradanja civila. U trenutku kada administracija Donalda Trumpa traži model za okončanje rata u Ukrajini, Dejton se sve češće spominje kao mogući okvir, ali istovremeno i kao ozbiljno upozorenje. Prema ocjeni autora, upravo su pravne i političke postavke Dejtonskog sporazuma dovele do legitimizacije etničkog čišćenja i stvaranja duboko disfunkcionalne države.

U tekstu se podsjeća da su bosanski Srbi prije rata kontrolirali oko trećine teritorije Bosne i Hercegovine, dok im je Dejtonskim sporazumom dodijeljeno čak 49 posto zemlje. Time je, kako se navodi, međunarodno potvrđena agresija i rezultati etničkog čišćenja, uključujući i genocid počinjen u Srebrenici. Autor naglašava da je predsjednik Alija Izetbegović sporazum potpisao pod snažnim međunarodnim pritiskom, svjestan nepravde koju time prihvata, ali i iscrpljenosti države i naroda nakon godina rata.

Posebna pažnja posvećena je poređenju pristupa različitih američkih administracija. Administracija Billa Clintona bila je, kako se navodi, direktno i intenzivno uključena u mirovni proces, uz angažman iskusnih diplomata poput Richarda Holbrookea i uz podršku široke međunarodne koalicije. Nasuprot tome, Donald Trump, prema ocjeni autora, vodi vanjsku politiku zasnovanu na transakcijskom pristupu, s ograničenom posvećenošću Ukrajini i bez diplomatskog iskustva koje je obilježilo dejtonske pregovore.

Zaključak kolumne je nedvosmislen: mirovni pregovori često formaliziraju stanje na terenu, naročito u situacijama kada je jedna strana vojno i ekonomski iscrpljena, a cijena nastavka sukoba postaje neizdrživa. Dejton, kao historijski primjer iz Bosne i Hercegovine, služi kao upozorenje da nagrađivanje agresora i nametanje disfunkcionalnih političkih rješenja može dugoročno destabilizirati ne samo jednu državu, već i čitavu regiju.

About The Author

A R

See author's posts