Cijene mesa divljaju – junetina postaje luksuzna namirnica

Na tržištu Republike Srpske kilogram junetine bez kosti dostiže rekordne iznose, pa je za ovu vrstu mesa trenutno potrebno izdvojiti i do 27 maraka.

Razlog ovakvog stanja, prema riječima sagovornika, leži u drastičnom smanjenju stočnog fonda i dugogodišnjem prekomjernom izvozu. Stručnjaci ističu da se trend rasta cijena može nastaviti i u narednom periodu.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, podsjeća da se na ovaj problem upozorava više od decenije i po, ali da nadležni nisu reagovali. On naglašava da je domaća proizvodnja danas svedena na manje od petine ukupnih potreba tržišta, dok je ranije pokrivala oko 35 odsto.

NAJČITANIJA VIJEST:

Ratni zločinac Nebojša Pavković pušten na slobodu, došao u Beograd

„Ekonomska računica za farmere više ne postoji. Ljudi odustaju od stočarstva, a mi ostajemo bez domaće proizvodnje. Kilogram žive vage junetine sada iznosi oko osam KM, ali ponude gotovo da nema, zbog čega je realno očekivati dalji rast cijena“, kaže Marinković.

Da je situacija alarmantna potvrđuje i Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS, ističući da je stočni fond moguće planirati samo dugoročno, u periodu od pet do deset godina. „Mladi napuštaju sela, nema ko da radi, a tržište diktira Brisel“, poručuje on.

I vlasnik banjalučkih mesnica „Kod Laze“, Lazo Šešić, naglašava da je stanje na terenu veoma teško. „Cijena žive vage je osam maraka plus PDV, a problem je što nema dovoljno robe. Prošle godine niska otkupna cijena natjerala je mnoge farmere da odustanu od proizvodnje“, objašnjava Šešić i dodaje da će cijene mesa zbog toga nastaviti rasti.

Trenutno se u mesnicama juneći but prodaje po 27 KM, dok se meso sa kosti može naći za oko 19 maraka.

ČETIRI DJEVOJČICE POKOŠENE NA PJEŠAČKOM Užas: Automobil naletio na njih dok su prelazile ulicu

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac, nedavno je sa predstavnicima mesoprerađivačke industrije iz FBiH razgovarao o mogućem smanjenju troškova uvoza mesa za preradu iz trećih zemalja. On je naglasio da se olakšice mogu razmatrati samo pod uslovom da domaća proizvodnja bude prioritetno otkupljena.

„Možemo tražiti modele za smanjenje troškova uvoza, ali domaći proizvođači moraju biti zaštićeni“, poručio je Košarac.

About The Author